Multipla skleroza

Multipla skleroza
Drugi nazivi	Sclerosis multiplex
MS demijelinizacija. CD68 obojeno tkivo pokazuje nekoliko makrofaga u području lezije. Originalna skala 1:100
Specijalnost	Neurologija

Multipla skleroza (MS), (latinski: Sclerosis multiplex) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest^[1] koja prvenstveno „napada“ bijelu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugačke produžetke nervne ćelije, na kojima pojedini dijelovi mijelinskog omotača upalno reaguju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije. Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz akson je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz mozga dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopšte nema (izostaju). Bolest je vrlo promjenljivog toka, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima i karakterišu je česta pogoršanja različitog stepena, koja se smjenjuju sa naglim poboljšanjim kliničke slike (remisija bolesti).Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, sljepila, itd.

U svijetu od multiple skleroze boluje oko milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta.^[2] Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2).^[3]

1. ^ Tešija Kuna A. (2004). E. Topić, D. Primorac, S.Janković. (ured.). Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti. Zagreb: Medicinska Naklada. str. 288–303.CS1 održavanje: više imena: editors list (link)
2. ^ Rosati G (2001). "The prevalence of multiple sclerosis in the world: an update". Neurol. Sci. 22 (2): 117–39. doi:10.1007/s100720170011. PMID 11603614.
3. ^ MedMap projecto de UFF - Multipla skleroza Arhivirano 20. 1. 2009. na Wayback Machine Posjećeno jun 2010.